english

RACOSS Znanstvena aktivnost, suradnja i orijentacija istraživanja u društvenim znanostima u Hrvatskoj
i ostalim postsocijalističkim europskim zemljama (RACOSS) – IP-09-2014-9351





   O PROJEKTU


   EDUKACIJA


   DISEMINACIJA


   REZULTATI


   KONTAKT







DISEMINACIJA

Naziv konferencije: 4. dani obrazovnih znanosti

Organizator: Institut za društvena istraživanja u Zagrebu

Mjesto: Zagreb, Hrvatska

Trajanje: 25.- 26. 10. 2018.

izlaganje održano 26. listopada 2018.

Autori i naslov: Stjepan Mateljan i Maja Jokić: Tematska određenja istraživanja u obrazovnim znanostima autora iz 15 europskih post-socijalističkih zemalja

Sažetak:
Upoznavanje specifičnosti i kompleksnosti istraživanja, problematike istraživanja kao odraza trenutnog stanja u društvu, dinamike razvoja i statusa određene znanstvene discipline uključujući i obrazovne znanost, najčešće se provodi analizom radova objavljenih u znanstvenim časopisima. Časopis kao ključni komunikacijski medij u znanosti forum je za komuniciranje znanstvenih postignuća, ideja, rasprava, razmjena informacija i kumuliranje znanja stečenih unutar određenog područja (Nolen, 2009). Članci u časopisima izvor su za empirijske analize istraživačkih tema, zastupljenosti određenih znanstvenih i teorijskih paradigmi, korištene metodologije, dobivenih rezultata istraživanja, vidljivosti tih istraživanja u relevantnoj znanstvenoj i akademskoj zajednici, a u slučaju obrazovnih znanosti, naročito i prepoznatljivosti od strane javnih politika. Svrha ovog istraživanja je usporednim bibliometrijskim analizama, točnije kvantitativnim sadržajnim analizama ključnih riječi članaka (n=2.395), čiji su autori iz najmanje jedne od 15 post-socijalističkih europskih zemlja (11 EU zemalja: Hrvatska, Slovenija, Mađarska, Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Češka, Poljska, Estonija, Litva, Latvija i 4 zemlje bivše Jugoslavije: BiH, Crna Gora, Makedonija i Srbije), objavljenih u časopisima (n=265) koji se bave obrazovnim znanosti i indeksiranih u bazi Scopus u razdoblju 1996-2013, utvrditi najfrekventnije istraživačke teme i njihovu dinamiku. Cilj istraživanja je utvrđivanjem sličnosti i razlika u istraživanjima u polju obrazovnih znanosti između pojedinih zemalja iz uzorka kojima je, iako su imale različite oblike socijalizma i procese tranzicije, ipak to društveno uređenje u osnovi zajedničko. Rezultati provedene analize pokazuju da su u ukupnom uzorku najfrekventnije kategorije ključnih riječi bile vezane uz formalno obrazovanje, poput pojedinih nastavnih predmeta, razine obrazovanja te kategorije izravnih dionika obrazovnog procesa, učenika (studenata) i učitelja (nastavnik). Komparativne analize frekvencije pojavnosti kategorija ključnih riječi u radovima objavljenim u nacionalnim časopisima tih zemalja (CEE časopisi) i radovima objavljenim u međunarodnim časopisima pokazuju da su najznačajnije razlike uočene u kategoriji razine i dionika obrazovanja. U CEE časopisima prevladavaju teme vezane uz osnovnu razinu obrazovanja (primary school) i učitelje, dok u međunarodnim časopisima dominiraju teme vezane uz visoko obrazovanje (higher education), učenike te informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT). Dinamika pojavnosti tih ključnih riječi rađena je u razdoblju 1996-2013 na ukupnom uzorku i za svaku od 15 zemlja. Značajan porast istraživanja vezanih uz osnovno obrazovanje vidljiv je od 2005.godine, dok se problematika učitelji(nastavnici) intenzivnije obrađuje od 2007.godine. U međunarodnim časopisima problematika visokog obrazovanja izraženija je nakon 2008. godine. O ICT najviše su pisali autori iz tri bivše jugoslavenske zemlje: Slovenije, Srbije i Hrvatske, dok je visoko informatizirana Estonija na začelju uz Makedoniju, Crnu Goru te BiH.

Link: doz_2018_Tematska određenja istraživanja u obrazovnim znanostima.pptx


Naziv konferencije: European Conference on Information Literacy (ECIL) 2018

Organizator: The Department of Information Management of Hacettepe University, the Department of Information and Communication Sciences of Zagreb University, the Information Literacy Association, and the Department of Information and Communication Studies at the University of Oulu, Finland

Mjesto: Oulu, Finska

Trajanje: 24.- 27. 9.2018.

Postersko izlaganje održano 27. rujna 2018.

Autori i naslov: Andrea Grkinić, Sonja Špiranec and Maja Jokić: Istraživačka orijentacija i suradnja u području informacijske pismenosti u postsocijalističkim europskim zemljama

Sažetak:
Cilj ovoga istraživanja jest definirati proces istraživačkog razvoja u polju informacijske pismenosti, utvrditi i usporediti tendencije i trendove u istraživačkoj orijentaciji i suradnji, te opisati tematski fokus informacijske pismenosti u postsocijalističkim europskim zemljama. Sve postsocijalističke europske zemlje integralni su dio europskog istraživačkog prostora (ERA) kao zemlje članice Europske unije (EU) ili kao zemlje kandidati za ulazak u EU. Cilj ovoga istraživanja jest utvrditi kako je koncept informacijske pismenosti elaboriran u znanstvenoj literaturi autora iz postsocijalističkih europskih zemalja. Uzorak je dobiven u okviru RACOSS projekta (IDIZ, 2015), kojeg vodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, iz Scopus baze podataka. Sastoji se od znanstvenih članaka iz društvenih znanosti objavljenih u razdoblju 1996.-2013. godine, čiji barem jedan autor ima adresu u jednoj od 15 postsocijalističkih zemalja, 11 zemalja članica EU: Estonija, Latvija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija i Hrvatska, te 4 zemlje kandidata za ulazak u EU: Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Analizirani radovi (N=45) limitirani su na polje informacijskih i komunikacijskih znanosti i sadrže pojam pismenost u naslovu rada, ključnim riječima i/ili sažetku. Nadređeni pojam pismenost korišten je kako bi se analizirali konceptualni obrasci između informacijske pismenosti i drugih srodnih pismenosti. Provest će se sadržajna i bibliometrijska analiza radova. Sadržajna analiza radova provest će se korištenjem kategorija (“niti”) koje je razvio Ola Pilerot (2016) za područje informacijske pismenosti: istraživačka, praktička i propisna. Sadržajna analiza institucija iz kojih dolaze autori bit će provedena korištenjem Järvelinovih i Vakkarijevih (1990) kategorija institucija za polje knjižnične i informacijske znanosti. Rad će također prezentirati statističku deskriptivnu analizu obrazaca autorstva (geografska distribucija, institucionalna pripadnost i suradnja), kao i ključnih riječi. Istraživanje će pružiti dubinski i cjeloviti uvid u istraživačku aktivnost, orijentaciju i suradnju u području informacijske pismenosti u postsocijalističkim europskim zemljama. Istraživanje također namjerava rasvijetliti razlike između informacijske pismenosti i drugih povezanih pismenosti (npr. medijske pismenosti, digitalne pismenosti, računalne pismenosti itd.) s obzirom na način kako su one predstavljene u istraživačkom uzorku. Rezultati rada poslužit će kao referentna točka budućim sličnim istraživanjima i kao referentna točka za usporedbu sa sličnim istraživanjima provedenima u drugim zemljama na području informacijske pismenosti.

Link: https://www.conftool.pro/ecil2018/sessions.php


Naziv konferencije: 12.međunarodni kongres edukacijskih rehabilitatora

Organizator: Savez edukacijskih rehabilitatora Hrvatske

Mjesto: Primošten, Hrvatska

Trajanje: 5.4. – 7.4.2018.

Plenarno predavanje održano 6. 4. 2018.

Autori i naslov: Bouillet, Dejana: Znanstveni opus edukacijskih rehabilitatora kao temelj prepoznatljivosti profesionalnog identiteta

Sažetak:
Izlaganje se temelji na tezi da su znanstveni časopisi među najvažnijim izvorima informacija o statusu, sadržaju i drugim relevantnim obilježjima edukacijske rehabilitacije jer teme kojima su oni posvećeni, posredno odražavaju profesionalnu edukacijsko-rehabilitacijsku praksu u određenom geografskom prostoru i vremenu. Koristeći se kvantitativnom metodom sadržajne analize, istraživana su osnovna obilježja edukacijsko-rehabilitacijske znanosti u zemljama centralne i istočne Europe, odnosno 15 europskih post-socijalističkih država. Istraživanje obuhvaća četiri časopisa indeksirana u bazi Scopus u kojima su znanstvenici objavili najviše znanstvenih radova u razdoblju od 2008. do 2016. godine. To su: Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, Journal of Special Education and Rehabilitation, Research in Developmental Disabilities i Specialusis Ugdymas. Ukupno je analizirano 273 sažetaka radova. Radovi su kategorizirani prema godini objavljivanja rada, temi rada, teškoćama kojima je rad usmjeren, vrsti rada, primijenjenoj metodi analize i prikupljanja podataka, tipu i specifičnosti uzorka istraživanja.
Rezultati su pokazali da edukacijsko-rehabilitacijsku znanost najvećim dijelom karakteriziraju teme vezane uz specifične sposobnosti određene skupine osoba s invaliditetom, a evaluacijom učinkovitosti različitih intervencija bavi se trećina radova. Najveći broj radova posvećen je analizi specifičnosti pojedinih teškoća, pa je moguće zaključiti da su upravo osobitosti socijalnog, razvojnog i akademskog statusa pojedinih ranjivih društvenih skupina dominantna tema edukacijsko-rehabilitacijske znanosti u zemljama centralne i istočne Europe. U opusu znanstvenih edukacijsko-rehabilitacijskih radova dominiraju empirijska istraživanja temeljena na kvantitativnim metodama, pri čemu je u najvećem broju svrha istraživanja utvrđivanje korelacija između dvije ili više pojava ili karakteristika. Međutim, istraživanja se u pravilu provode na manjim i prigodnim uzorcima, dok su rigorozna, na slučajnom uzorku realizirana eksperimentalna istraživanja iznimno rijetka.

Link: http://www.savez-defektologa.hr/kongres-2018/kongres-2018/


Naziv događanja: Javna rasprava o statusu i ulozi časopisa iz područja društvenih znanosti

Organizator: Institut za društvena istraživanja, u sklopu projekta RACOSS

Mjesto: Kuća Europe, Ulica Augusta Cesarca 4, Zagreb

Trajanje: 5. 4. 2017.

Sažetak:
Svrha organiziranja javne rasprave je upoznavanje znanstvene i akademske javnosti sa stanjem i znanstvenom prepoznatljivosti časopisa iz područja društvenih znanosti u Hrvatskoj i ostalim europskim postsocijalističkim zemljama s naglaskom na mogućnosti veće vidljivosti i prepoznatljivosti u međunarodnom okruženju. Očekujemo da će javna rasprava doprinijeti razumijevanju problematike objavljivanja i vrednovanja znanstvenog rada odnosno napredovanja znanstvenika iz područja društvenih znanosti kao sastavnog dijela znanstvene politike.

Program:

9.15 – 9.30 Registracija

9.30 – 9.35 Pozdravna riječ (Dinka Marinović Jerolimov, ravnateljica IDIZ-a)

9.35 – 9.50 Međunarodna vidljivost hrvatskih časopisa iz društvenih znanosti u usporedbi s časopisima ostalih 14 europskih postsocijalističkih zemalja (Maja Jokić, voditeljica projekta RACOSS)

9.50 – 10.10 Znanstvena politika prema časopisima iz područja društvenih znanosti (Tome Antičić, državni tajnik za znanost MZO-a)

10.10 – 10.40 Changing landscape of journals in social sciences and humanities in Poland: The lessons from Polish science policy (Emanuel Kulczycki, Chairman of the Committee for Scientific Journals Evaluation at the Ministry of Science and Higher Education in Poland)

10.40 – 11.00 Uloga znanstvene publicistike u nacionalnom sustavu znanstvene evaluacije u Sloveniji: Neke dileme i otvorena pitanja (Franc Mali, Univerza v Ljubljani)

11.00 – 11.15 Pauza za kavu

11.15 – 11.30 Hod po žici: znanstveni časopisi u kontekstu hrvatske znanstvene politike i međunarodne vidljivosti (Siniša Zrinščak, predsjednik Povjerenstva za znanstveno-izdavačku djelatnost MZO-a)

11.30 – 11.45 Srednjoeuropski časopisi iz društvenih znanosti između Zapada i Istoka (Nikola Petrović, IDIZ )

11.45 – 13.00 Iskustva urednika časopisa u radu na boljoj međunarodnoj vidljivosti (Marina Ajduković, Sanda Čorak, Andrea Mervar i Slavko Splichal), rasprava i zaključci

13.00 – 14.00 Ručak




Naziv konferencije: 16th International Conference on Scientometrics & Informetrics

Organizator: The International Society for Informetrics and Scientometrics (ISSI)

Mjesto: Wuhan, Kina

Trajanje: 16. 10. – 20. 10. 2017.

Postersko izlaganje održano 20. listopada 2017.

Autori i naslov: Jokić, Maja; Mateljan, Stjepan; Petrović, Nikola: Are the social sciences from the European post-socialist countries integrated in the "Western social sciences"?

Sažetak:
Specifikum društvenih znanosti postsocijalističkih zemalja za razliku od prirodnih i tehničkih znanosti u usporedbi s ostalim zemljama EU je njihova ovisnost o društvenom, ekonomskom i političkom uređenju. Prema Garneau (1985) društvene znanosti komunističkih zemalja smatrale su se „second world social science“ za razliku od „first world social sciences“ zapadnih zemalja. S obzirom da je većina Istočnoeuropskih postsocijalističkih zemlja dio EU i participiraju u programima i znanstvenoj politici ERA (European Research Area) u ovom istraživanju nas je zanimala integriranosti društvenih znanosti 15 postsocijalističkih europskih zemalja u sustav znanstvenog komuniciranja „western social sciences“. Uzorak su činili radovi znanstvenika iz područja društvenih znanosti objavljeni u časopisima indeksiranim u bazi Scopus u razdoblju 1996-2013 s adresom autora iz najmanje jedne od 15 zemalja (11 EU zemalja: Estonia, Latvia, Lithuania, Poland, Czech Republic, Slovakia, Hungary, Romania, Bulgaria, Slovenia, Croatia, i 4 EU candidate countries: Bosnia and Herzegovina, Macedonia, Montenegro and Serbia). Analizirani su radovi (N=33.837) objavljeni u 2587 međunarodnih i 157 CEE časopisa (nacionlnai časopisi iz 15 zemalja uzorka). Časopise su reklasificirali predmetni stručnjaci iz područja društvenih znanosti prema hrvatskoj klasifikaciji znanosti koja se temelji na OECD klasifikaciji. Iako je porast broja radova očekivan, naročito zbog relativno velikog broja časopisa iz zemalja iz našeg uzorka indeksiranih u Scopusu, vidljiv je trend objavljivanja u međunarodnim časopisima nakon 2004. godine i to s udjelom od 56%. Vidljiviji porast broja radova značajan je nakon ulaska većina zemalja u EU, nakon 2004. Vodeća znanstvena polja u integraciji bila su političke znanosti, informacijske i komunikacijske znanosti te interdisciplinarne društvene znanosti. Analiza zemlja pokazala je da su male zemlja iz uzorka i Mađarska vodeće u integriranosti kroz međunarodne časopise. Projektom su planirane znatno detaljnije bibliometrijske analize, ko-citatne analize, analize suradnje kao i kvalitativne metode koje će dati jasniju sliku stanja društvenih znanosti europskih postsocijalističkih zemlja.

Link: http://www.issi2017.org/media/Programmme%20of%20ISSI%202017.pdf




Naziv konferencije: 13th Conference of the European Sociological Association

Organizator: ESA (European Sociological Association)

Mjesto: Atena, Grčka

Trajanje: 29. 08. – 01. 09. 2017.

Usmeno izlaganje u istraživačkoj mreži - Science and Technology, održano 01. rujna 2017:

Autori i naslov: Petrović, Nikola; Jokić, Maja; Mateljan, Stjepan; Stamenić, Boris: Central and Eastern European social science journals on an academic semiperiphery

Sažetak:
Slično kao i njihova ekonomija, znanost država postsocijalističke Srednje i Istočne Europe nalazi se na semiperiferiji, s povremenim približavanjima jezgri globalne znanosti. Analizirali smo časopise iz Srednje i Istočne Europe kao jedne od glavnih nositelja akademske reputacije ove regije. Suprotno vodećim zapadnim društvenoznanstvenim časopisima koje dominantno objavljuju velike izdavačke kuće (Larivière, Haustein and Mongeon, 2015), vodeće časopise u Srednjoj i Istočnoj Europi pretežno objavljuju nacionalne znanstvene institucije.
Ovaj rad prezentira rezultate kvantitativne i kvalitativne analize društvenoznanstvenih časopisa indeksiranih u Scopusu koji se nalaze u jednoj od 13 europskih postsocijalističkih zemalja (Hrvatska, Estonija, Litva, Poljska, Češka, Slovačka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija). Prezentirana je klasifikacija ovih časopisa prema njihovoj disciplinarnoj orijentaciji i tipu izdavača i uspoređena je s klasifikacijom društvenoznanstvenih časopisa iz ovih zemalja koji su indeksirani u Ulrichswebu. Pomoću polustrukturiranih intervjua sa sadašnjim ili bivšim glavnim urednicima časopisa indeksiranih u Scopusu, ovi su časopisi smješteni u širi društveni i znanstveni kontekst.
Analizirano je kako ovi časopisi pokušavaju ostvariti značajniju ulogu u visoko kompetitivnom svijetu društvenih časopisa i zašto u tome uspijevaju ili ne uspijevaju. Usporedili smo misije, orijentacije i strategije preživljavanja društvenoznanstvenih časopisa. Također ovi časopisi stvaraju različite transnacionalne mreže unutar, ali i izvan Europskog istraživačkog prostora.

Link: http://esa13thconference.eu/




Naziv konferencije: 9th Qualitative and Quantitative Methods in Libraries International Conference (QQML 2017)

Organizator: ISAST (International Society for the Advancement of Science and Technology)

Mjesto: Limerick, Ireland

Trajanje: 23. – 26. 05. 2017.

Usmeno izlaganje u sekciji "Research Strategies and Metrics" održano 23. svibnja 2017:

Autori i naslov: Lazić, N., Jokić, M. & Mateljan, S.: Reliability of Scopus subject classification of journals and its impact on bibliometric research

Sažetak:
Rezultati kvantitativnih i bibliometrijskih istraživanja kao i odluke koje na temelju tih rezultata mogu proizaći i utjecati na određene politike, uvelike ovise o kvaliteti ulaznih podataka preuzetih iz bibliografskih i citatnih baza. U tom kontekstu posljednjih godina često se spominje problem metodologije vrednovanja sveučilišta. Podjednako je važno pitanje i velikog broja bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja koja nekritički preuzimaju podatke iz bibliografskih i citatnih baza, WoS – Web of Science ili Scopus. To se odnosi i na druge izvore podataka, npr. nacionalnih bibliografskih baza podataka (CROSBI, SICRIS i td.), ali i izvora tipa Ulrichsweb ili kataloga (nacionalnih) knjižnica. U ovom istraživanju koje je rađeno u okviru hrvatskog nacinalnog projekta "Research activity, collaboration and orientation in social sciences in Croatia and other post-socialist European countries – RACOSS", osvrtnut ćemo se na problem pouzdanosti klasifikacije časopisa u bazi Scopus. Uzorak za analize čine bibliografski zaspisi vezani uz znanstvenu produktivnost i citiranost znanstvenika iz društvenih znanosti 15 europskih post-socijalističkih zemlja (Bulgaria, Croatia, Czech Republic, Estonia, Hungary, Latvia, Lithuania, Poland, Romania, Slovakia, Slovenia Bosnia and Herzegovina, Foremer Yugoslav Republic Macedonia, Montengero and Serbia) za razdoblje 1996-2013 godine. Početni uzorak za analizu činilo je 83.059 radova objavljenih u 4.896 časopisa, prema Scopusovoj klasifikaciji svrstanih u social sciences and humanities. Reklasifikaciju časopisa prema hrvatskoj službenoj klasifikaciji društvenih znanosti koja se temelji na OECD Frascati klasifikaciji, obavili su predmenti stručnjaci i dobili novi skup od 2.744 časopisa sa 35.653 rada. To je u odnosu na početni uzorak radova manje za 57%. Skup časopisa koji nisu pripadali području društvenih znanosti činilo je 2.152 časopisa koji su osim humanistke pripadali i svim ostalim znanstvenim područjima. Analiza citata pokazala je značajne razlike između oba skupa podataka što može utjecati na donošenje oduka u znanstvenoj politici i vrednovanju znanstvenog rada u društvenim znanostima. Cilj ovog istraživanja je upozoriti istraživače na potencijalne i stvarne nedostatke ulaznih podataka na primjeru uzorka baze Scopus, koja je relativno pouzdan izvor podataka za bibliometrijska istraživanja.

Link: http://www.isast.org/qqml2017.html




Naziv konferencije: XXXVI Sunbelt conference of the international network for social network analysis (INSNA)

Organizator: International network for social network analysis (INSNA)

Mjesto: Newport Beach, Kalifornija, SAD

Trajanje: 5. - 10. 4. 2016.

Usmeno izlaganje u sekciji "Bibliometrics" održano 9. travnja 2016:

Autor i naslov: Letina, S.: Mrežni efekti i efekti atributa aktera na učinak znanstvenika u dva polja društvenih znanosti

Sažetak:
Metodologija i teorije u području analiza društvenih mreža su potakla brojna istraživanja te unaprijedili istraživačke hipoteze o efektu znanstvene suradnje na uspjeh pojedinog znanstvenika. prijašnja su istraživanja koristila mnoge i raznovrsne mjere za opis pozicije pojedinog znanstvenika u mreži u svrhu određivanja povezanosti tih mjera sa uspjehom pojedinog znanstvenika. Iako, kako je pokazano u drugim kontekstima, uspjeh nije rezultat samo strukturalne pozicije, atributi pojedinca su često ignorirani. Cilj ovog istraživanja ispitati mrežne efekte, ali isto tako i efekte atributa pojedinaca na uspjeh u znanosti. Korištenjem autologističkih modela atributa aktera koji predstavljaju jednu od ekstenzija eksponencijalnih modela slučajnih grafova, moguće je istovremeno ispitivati mreže efekte i efekte atributa aktera.
U ovom istraživanju ispitivali smo mreže znanstvenika iz dva polja društvenih znanosti (psihologija i sociologija) u Hrvatskoj. Na temelju podataka o publikacijama ekstrahiranih iz dvije međunarodne (Web of Science i Scopus) i jedne nacionalne baze (Nacionalna i sveučilišna knjižnica), za period od 1992. do 2001. (t1), konstruirana je mreža koautorstva. Specificirali smo devet strukturalnih (mrežnih) efekata: gustoća, aktivnost, zaraza, egi-2zvijezda, alter-2zvijezda1, alter-2zvijezda2, te trijadne konfiguracije T1, T2 i T3. Uključili smo u modele i pet atributa aktera: spol, lokacija, vrsta institucije, dob i prijašnja produktivnost. Zavisna varijabla je bila učinak (broj objavljenih publikacija) pojedinog znanstvenika u razdoblju od 2002. do 2012. godine (t2).
Rezultati su pokazali da je biti među 50% najproduktivnijih znanstvenika u polju u t2 zavisno o mreži koautorstva u t1. Različiti strukturalni parametri su se pokazali kao važni prediktori u dva istraživana polja. Biti povezan sa drugima u polju (koautorstvom) nije samo po sebi povezano s većom budućom produktivnošću. U psihologiji, ako je znanstvenik u zatvorenoj trijadi, to je negativno povezano s ishodom. U sociologiji, aktivnost u mreži je negativni prediktor, ali povezanost s akterima koji će i sami biti vrlo produktivni je pozitivan prediktor budućeg učinka (produktivnosti).
Od atributa aktera, prijašnja produktivnost i vrsta institucije imaju u oba polja, te dob – samo u polju sociologije, statistički značajan efekt. Postoje dva suprotstavljena gledišta o tome koja je struktura ego mreže najoptimalnija za stvaranje socijalnog kapitala pojedinca koje opisuju teorije o strukturalnim pukotinama (Burt) i socijalnom zatvaranju (Coleman). Osnovna razlika među tim teorijama jest u gledištu na to koliko je prisustvo ili odsustvo veza među egovim alterima optimalno za ego. U svrhu dobivanja uvida u tu problematiku, koristili smo izračune vjerojatnosti ishoda za tri prototipske strukture ego mreža: otvorene, zatvorene i složene. Rezultati sugeriraju da je optimalna struktura za buduću produktivnost znanstvenika različita za dva istraživana polja, te da varira s obzirom na prisustvo atributa kod altera. Robusnost modela je provjerena korištenjem drugačije, ali povezane zavisne varijable – H-indeksom znanstvenika.
Dobiveni rezultati su interpretirani u svijetlu specifičnosti disciplinarnih kultura u maloj i perifernoj znanstvenoj zajednici, te su utvrđene smjernice za buduća istraživanja.

Link: http://insna.org/sunbelt2016/




11. prosinca 2015. godine na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu u sklopu Dana otvorenih vrata Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Nikola Petrović i Stjepan Mateljan održali su izlaganje "Ulaganje u hrvatsku znanost u europskom kontekstu" u kojem su se osvrnuli na problematiku ulaganja u znanost u Hrvatskoj i ostalim postsocijalističkim europskim zemljama.

Više informacija o izlaganju možete pronaći ovdje.




U subotu, 30. listopada 2015. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Novom Sadu, (Srbija) u sklopu međunarodne konferencije "Savremeni trendovi u psihologiji", koju je organizirao Odsjek za psihologiju, dr. sc. Srebrenka Letina je održala izlaganje na temu "Kad su pojedinac i kontekst važni: auto-logistički modeli atributa aktera".

Više informacija o izlaganju možete pronaći ovdje.